O MENI

Zlato u obliku kamena

OSOBINE

 

Ja sam kemijski element u periodnom sustavu elemenata. Nosim simbol Au,protonski

broj mi je 79 (nalazim se u 6. periodi i 11.skupini).Mekan sam metal,prepoznatljive jako

 

žuto-zlatne boje. Također sam obojeni metal. Postoji samo jedan moj stabilni izotop,a

 

ostalih 16 su radioaktivni. Talište mi je je 1064°C, a vrelište 2970°C, velika mi je relativna

 

gustoća, a razmjerno mala tvrdoća. Ne reagiram u dodiru sa zrakom i kisikom. Nije me

 

lako dobiti u spojevima. Otapa me samo mješavina kiselina zvana "Zlatotopka"

SVOJSTVA

Pored srebra i bakra, imam najveću vodljivost topline i električne struje od svih

elemenata! Vrlo sam rastezljiv,da da! Jedan gram zlata može se ispružiti na 3 km, a

 

kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listići ("zlatne folije") debljine do 0,00001 mm (10

 

μm). Takvi listići su 500 puta tanji od ljudske vlasi! Stimuliram metabolizam! Slabo

 

se apsorbiram u tijelu i trovanje zlatom i mojim spojevima je jako rijetko i nema

 

smrtonosnu dozu.

NALAZIŠTA I RASPROSTRANJENOST

Jako sam rijedak,jedan od najrjeđih elemenata na Zemlji! Nalazim se na naplavinama ili pjescima koje potječu od trošenja zlatnosnih stijena i nakupljanja zlatnih zrnaca taloženim iz vode u rijekama i na obalama mora. Mogu se pojaviti u prirodi kao kristal! Gotovo uvijek me prati srebro, ponekad i pirit, arsenopirit i bakar. Pojavljujem se i u drugom obliku,kao silvanit. Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici. Druga bitna nalazišta su SAD,Kanada,Australija,Rusija i Peru.

POSTUPCI DOBIVANJA ZLATA

 

Mogu nastati na par načina! To su:

-Postupak sa živom (amalgamacija/amalgamiranje)

-Cijanidni postupak

-Elektrolitska rafinacija bakra

-Recikliranjem otpada

Mogu nastati i drukčije! Zlato bi se moglo dobiti i iz morske vode, u kojoj je otopljeno u obliku kloridnoga kompleksnoga spoja, a može se sintetizirati i nuklearnom reakcijom, što bi bilo svojevrsno ispunjenje vjekovnoga sna alkemičara, ali su ti postupci, zbog velikih troškova i maloga iskorištenja, ekonomski potpuno neisplativi.

UPORABA

Obično se  koristim za izradu luksuznih predmeta - nakita, te sam podloga za nacionalne valute.

 

Upotrebljavam se i za lemljenje legura i pravljenje i pozlaćivanje nakita, za

 

bojenje stakla i pripravu porculanskih glazura (zlatno rubinsko staklo), u

 

slikarstvu, kao reflektor topline te u zubarstvu i zubarskoj protetici. Koristim

 

se čak u medicini i istraživanju svemira! Tehnička upotreba zlata vrlo je ograničena i

 

ni u kojoj primjeni u tehnici nisam nenadoknadiv. Dvije trećine mojih svjetskih zaliha  

 

nalazi se u obliku zlatnoga novca i zlatnih poluga u bankovnim trezorima. Procjenjuje se

 

da je do kraja 1973. godine u svijetu bilo proizvedeno ukupno oko 80 950 tona zlata.

 

Godišnja svjetska proizvodnja  zlata iznosi oko 1000 t. Ukupna vrijednost svjetskih zaliha

 

zlata iznosi danas oko 70 milijardi dolara. To su uistinu goleme brojke! U prodaju

 

elementarno zlato dolazi najčešće u obliku folije, praha, štapova i žice.

LEGURE ZLATA

Za upotrebu sam kao čisto zlato premekan, pa se za praktičnu upotrebu (npr. primjene

 

zlata u luksuznim predmetima) legiram s drugim metalima ( najčešće sa srebrom i

 

/ili bakrom) ili s nekim iz grupe platinskih metala, pa se gotovo isključivo rabim u obliku

 

slitina/legura. Zlato od kojega se kuju zlatnici može imati 1 do 10% bakra. Zlato za nakit

 

slitina je zlata sa srebrom i bakrom,kod žutih i crvenkastih slitina,te sa

 

paladijem,platinom,srebrom ili niklom u slučaju bijelog zlata. Vrlo se lako legiram sa

 

živom u zlatni amalgam.Ova je slitina korištena za pozlatu u vatri,odnosno amalgamsku

 

pozlatu,ili živinu pozlatu.Ovaj se postupak zbog otrovnosti žive danas rijetko koristi.

BOJE ZLATA

Dolazim u različitim "bojama"! To su:

  • Ljubičasto zlato koje sadrži aluminij

  • Žuto zlato koje je slitina s 25% srebra, poznata zbog izrazite žute boje

  • Bijelo zlato koje je najpoznatija slitina zlata, poslije žutog zlata te osim zlata sadrži i

 

        platinu ili paladij te nikl,ovisno o vrsti

OZNAČAVANJE ZLATA

Karati su se prije izražavali prema 24-stupanjskoj skali, što bi značilo da kao 14-karatno zlato sadržim 14 dijelova zlata na ukupna 24 dijela slitine. Danas se u većini zemalja maseni udjel/sadržaj zlata u predmetima, nakitima, slitinama i dr. se navodi/izražava kao čistoća („finoća“) u tisućinkama (promilima - ‰), a prije se je iskazivalo u karatima, koji predstavlja maseni udio zlata u leguri, pa je npr. 18-karatno zlato slitina koja npr. sadrži 75% zlata i ima finoću 750 (750/1000‰).

SPOJEVI SA ZLATOM

  • Zlatov(III) oksid (Au2O3) jedini je oksid zlata. Nije termički stabilan i već pri 200°C se raspada

 

Primjer prstena od bijelog zlata

Primjer prstena od zelenog zlata

Oblikovanje predmeta od zlata

Zlato iz Witwatersranda

Zlato nađeno u moru

Auto od zlata (ne u potpunosti)

Zlatno prstenje

Legura zlata

Primjer prstena od plavog zlata

Zlatov (III) klorid

NE MANJE VAŽNO:
GRUMENJE ZLATA

Ovo je molekula koja takoreći predstavlja formulu molekule zlata.

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

Na slici je zaokružen moj položaj u periodnom sustavu elemenata! PSE (kratica) je podijeljen na periode (retke) i skupine (stupce),a ja se nalazim u 6.periodi i 11.skupini!

ZAŠTO AU?

Možda ste se zapitali- zašto je moj kemijski simbol Au? Možda vam je poznato da se kemijski elementi nazivaju latinskim nazivima,a moj je upravo aurum!

2018 zlato kemijski element

This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.
Start Now